All for Joomla All for Webmasters

Blagovčanin: Zbog sumnji u izborni proces, otvara se pitanje legitimnosti buduće vlasti

20 October 2020
(0 ocjena)
Pročitano 208 puta

Narušen je integritet lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH) koji će biti održani 15. novembra, zbog niza nepravilnosti kod registracije birača za glasanje iz inostranstva i drugih kršenja Izbornog zakona, ističe Srđan Blagovčanin, predsjedavajući odbora direktora organizacije Transparency International BiH (TI BiH).

Moraju se stvoriti uslovi za fer, poštene i demokratske izbore, navodi Blagovčanin u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

RSE: S obzirom na aferu oko registracije birača za lokalne izbore koji će glasati izvan BiH i činjenicu da je Centralna izborna komisija (CIK) odbila upisati skoro 28 hiljada birača zbog lažnih podataka, može li se govoriti o krađi identiteta?

Blagovčanin: Ovakva situacija otvara čitav niz pitanja. Da li je BiH kao država i da li smo kao društvo dostigli civilizacijski nivo da organizujemo fer, poštene i transparentne izbore na kojima bi građani iznijeli svoju volju, što je neki elementarni postulat demokratskih uređenja.

Bojim se da već i u ovoj fazi, kada je riječ o registraciji, ima puno elemenata za sumnju da je narušen integritet izbornog procesa. Vidjeli smo čitav niz slučajeva u kojima nije bilo registracije za izbore u skladu sa zakonom, da je dolazilo do izvjesne krađe identiteta. Nesumnjivo da ovdje ima elemenata krivičnog djela i da bi trebalo utvrditi o čemu se zaista radi.

Izborno varanje i pitanje biračkih lista izvan BiH

Ovakva situacija baca veliku sumnju na sam izborni proces i otvara pitanje legitimnosti vlasti koje će biti izabrane. Mislim da ima još uvijek dovoljno vremena da državne institucije, civilno društvo, ali i građani, zajedno utvrde da li je zaista neko manipulisao s njihovim podacima. Treba stvoriti preduslove za fer, poštene i demokratske izbore.

Prema svim istraživanjima javnog mnijenja, nepovjerenje u institucije i u državu dostiglo je odavno kritičnu tačku. Možemo govoriti o gotovo potpunom nepovjerenju građana u rad državnih organa i institucija. Ne radi se samo o izbornom procesu i o sistemskom kršenju zakona, nego i o drugim primjerima neprovođenja odredbi zakona, što direktno utiče na ostvarivanje prava građana, što je razlog za veliko nezadovoljstvo.

RSE: Vodi se rasprava o tome ko treba osigurati regularnost izbora. To je svakako CIK, ali, prema Vašem mišljenju, kakvu ulogu bi trebalo imati Tužilaštvo BiH?

Blagovčanin: Sasvim sigurno, na samom čelu je CIK, kao direktno odgovoran za provođenje Izbornog zakona, za osiguravanje integriteta procesa izbora.

Međutim, kada se pojave slučajevi, kao što ih sada ima, prije otvaranja zvanične izborne kampanje u kojim je vidljivo da postoje sumnje u elemente krivičnog djela, nesumnjivo da Tužilaštvo BiH ima sasvim jasnu ulogu koja je predviđena i krivičnim zakonom, gdje se navode krivična djela protiv integriteta izbornog procesa.

Tužilaštvo tu ulogu ne može ni na koji način izbjeći i zaista je potpuno normalno očekivati da se Tužilaštvo BiH uhvati u koštac sa svim ovim stvarima koje su isplivale u javnost. Sasvim je sigurno da postoji čitav niz drugih nepravilnosti koje se još uvijek nisu pojavile u javnosti.

RSE: U Izbornom zakonu BiH se navodi da je Centralni birački spisak javni dokument, dok je Agencija za zaštitu ličnih podataka naredila CIK-u da s web stranice ukloni izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje iz inostranstva. Da li bi on trebao biti dostupan građanima kako bi i dalje mogli reagovati odnosno prijaviti neregularnosti?

Blagovčanin: Nesumnjiva je nadležnost Agencije za zaštitu ličnih podataka da tumači zakone o zaštiti ličnih podataka, međutim, vrlo je čudna odluka agencije, imajući u vidu da izborni zakon eksplicite kaže da su birački spiskovi i izvodi iz biračkih spiskova, javni dokument. Sa druge strane, Zakon o zaštiti ličnih podataka kaže da, kada je objavljivanje nekih informacija ili podataka koji sadrže lične podatke u interesu javnosti, oni se tada moraju objaviti, iako sadrže lične podatke.

Ovdje je nesumnjivo javni interes toliko snažno izražen, u ovom kontekstu ga tumačeći, gdje su građani zaista utvrđivali da je neko njih registrovao ili prijavio gdje oni nikada nisu bili ili gdje ne žele da glasaju. Očito da je tu prisutan javni interes da se takve vrste podataka, odnosno izvodi iz biračkog spiska javno objave.

I Transparency International (TI BiH) se obratio Agenciji za zaštitu ličnih podataka, jer vidimo da je ogromna odgovornost na njima, jer su donijeli odluku koja je u koliziji sa pozitivnim zakonskim propisima.

RSE: TI BiH takođe vrši monitoring predizbornih aktivnosti – šta je posebno primijećeno kao najčešće kršenje Izbornog zakona?

Blagovčanin: Transparency International preduzima već određeni vremenski period monitoring predizbornog segmenta, koji nije dio zvanične kampanje. Sumirajući ta dva mjeseca koja pratimo zabilježili smo preko 1.400 primjera zloupotrebe javnih resursa. Uglavnom se tu radi o zloupotrebi javnih sredstava u cilju promovisanja kandidata, što je nešto što je eksplicitno zabranjeno zakonom.

Takođe, imali smo veliki broj primjera da političke partije izlaze sa kampanjom, iako zvanično ona je počela u petak, 16. oktobra. To je nešto što nije dozvoljeno zakonom. Utvrdili smo i enormno intenziviranje infrastrukturnih radova, što se može dovesti u kontekst tzv. funkcionerske kampanje, gdje nosioci vlasti, nosioci političkih funkcija, infrastrukturne radove stavljaju u funkciju kampanje.

I na taj način je ozbiljno narušen integritet izbornog procesa. Čak se dijeli i jednokratna finansijska pomoć građanima, penzionerima, omogućavaju besplatni pregledi, dodjela lijekova, popusti na javne usluge.

Sve to govori da postoji vrlo veliki broj ozbiljnih nepravilnosti koje mogu uticati na ishod izbornog procesa. Radi se, ukratko rečeno, o korištenju javnih sredstava u cilju zadržavanja postojećih pozicija.

RSE: Izvještaj Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu konstatuje da je došlo do pogoršanja stanja u pravosuđu. Kako bi se popravilo, određene mjere je već predlagala organizacija Transparency International. Koje su najvažnije?

Blagovčanin: Ono što je iznenadilo, to je neuobičajena oštrina Izvještaja Evropske komisije, posebno u slučaju pravosuđa. Konstatovano je da ništa nije urađeno na realizaciji preporuka iz Izvještaja nezavisnog pravnog stručnjaka, Pribea (Reinhard Priebe) iz decembra prošle godine o vladavini prava u BiH, u kojem je naveo zabrinjavajuće nedostatke.

TI BiH je prošle godine, zajedno sa većom grupom nevladinih organizacija izašao sa prijedlogom prema Evropskoj komisiji, prema domaćim institucijama i prema javnosti za poboljšanje stanja. Rješenje vidimo u detaljnoj provjeri svih nosilaca pravosudnih funkcija, njihovih znanja i kompetencija, njihove involviranosti u koruptivne aktivnosti ili mogućih političkih konekcija. Smatramo da je to jedino rješenje u ovako lošoj situaciji u kakvoj se nalazi pravosuđe u BiH.

Ono što smo mi, kada je sačinjavan Pribeov izvještaj, uputili Komisiji, bio je upravo taj zahtjev, po uzoru na proces koji je provođen u Albaniji. Vidjeli smo da postoji puno pozitivnih efekata koji bi se mogli ostvariti na takav način i u Bosni i Hercegovini.

Mislim da se radi o toliko lošem stanju da ga je nemoguće popraviti bilo kojim drugim, manje radikalnim mjerama. Nosioci političke moći u zemlji su potpuno instrumentalizovali pravosuđe i drže ga ovisnim o centrima političkog odlučivanja. I upravo iz tog razloga se ne dešava suštinska reforma, odnosno unapređenje stanja u pravosuđu.

RSE: Mnogo se očekuje od novog zakona o VSTV-u. Koliko on može uticati na poboljšanje ukupnog stanja u pravosuđu?

Blagovčanin: Odgovor na to pitanje naravno zavisi od toga u kakvom će obliku taj zakon biti usvojen, odnosno od toga šta će sve sadržavati. Odavno je jasno iz brojnih preporuka, šta treba uraditi. Otvoreno je pitanje kakav oblik će taj zakon poprimiti, ali mislim da je sasvim jasno u kom pravcu bi trebao da ide- u pravcu jačanja integriteta unutar samog pravosuđa, u pravcu osnaživanja disciplinskih procedura, regulisanja i unapređenja procesa izbora i imenovanja na pravosudne funkcije. Tako bi se dodatno ojačao integritet i uspostavila koliko-toliko nezavisna pravosudna struktura koja može funkcionalno djelovati nezavisno od političkih uticaja.

Do sada je u javnosti bilo puno slučajeva iz kojih je vidljivo da nisu imenovani najbolji kandidati i da je u u tom procesu ostavljena velika diskrecija prilikom imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.

RSE: Pravosuđe bi trebalo biti nosilac borbe protiv korupcije. Ima li tu uspjeha? Šta pokazuju posljednji podaci o korupciji, a posebno političkoj, u BiH?

Blagovčanin: Nažalost, Bosna i Hercegovina se u kontinuitetu suočava sa pogoršanjem stanja, kada je u pitanju korupcija. Na posljednjoj rang listi Indeksa percepcije korupcije koju svake godine objavljuje TI BiH, Bosna i Hercegovina je pala za jedanaest mjesta i trenutno je na 101. poziciji, zajedno sa Kosovom.

Dakle, unazad deset ili jedanaest godina stanje se pogoršava. Mi smo u slobodnom padu, kada je u pitanju nivo korupcije i možemo sa puno osnova tvrditi da se na korupciji temelje gotovo svi politički i ekonomski procesi u zemlji, da je institucionalni okvir potpuno zarobljen korupcijom i koruptivnim praksama.

Pravosuđe bi trebalo predvoditi borbu protiv korupcije, a mi smo svjedoci da procesuiranja korupcije gotovo i nema, posebno nema procesuiranja političke korupcije. A to je najbolji indikator nezavisnosti pravosuđa.

Jer ljudi koji bi trebali biti procesuirani, u slučajevima političke korupcije su obično nosioci najviših pozicija, nosioci političke moći, oni koji posjeduje novac, moć, uticaj. I tu vidimo, upravo kao dokaz očito političke korupcije, činjenicu da je pravosuđe u potpunosti ovisno od politike.

Top